Monday, June 6, 2011

SV. ILIJA

Молитва светом и славном ПРОРОКУ БОЖИЈЕМ ИЛИЈИ
О прехвални и предивни пророче Божији Илија, који си засијао на земљи животом равноангелским, ватреном ревношћу према Господу Богу Сведржитељу, знамењима и преславним чудима, затим по узвишеној Божијој милости према теби надприродно узнесен телом на небо на огњеним колима, удостојивши се говорити са Спаситељем света преображеном на Тавору, и сада стално пребиваш у рају и стојиш пред престолом Небеског Цара. Услиши нас грешне и некорисне који сада стојимо пред твојом светом иконом и усрдно прибегавамо твоме заступништву. Моли за нас човекољупца Бога да нам дарује дух покајања и опроштај наших грехова и својом свесилном благодаћу да нам помогне да оставимо пут безбожности, да напредујемо у сваком добром делу, да нас ојача у борби са страстима и похотама нашим, да усади у срца наша дух смирења и кротости, дух братољубља и незлобивости, дух трпења и мудрости, дух ревности за славу Божију и спасење ближњих. Уништи твојим молитвама, пророче, рђаве обичаје људи, а особито погубни и шкодљиви дух овога века који је заразио хришћански род непоштовањем божанске православне вере, устава свете Цркве и заповести Господњих, непоштовањем родитеља и виших власти, што све баца људе у бездан безбожности, разврата и погибли. Отклони од нас, предивни пророче, заштитом твојом праведни гнев Божији и избави све градове и села наша од суше и глади, од страшних бура и земљотреса, од смртоносних рана и болести, од напада непријатеља и међусобне борбе. Измоли, пророче Божији, од Господа нашим пастирима ревност према Богу, срдачну бригу о спасењу пастве, мудрост у учењу и управљању, побожност и снагу у искушењима; судијама измоли искреност и некористољубивост, правду и сажалење према увређенима; свима који управљају бригу за потчињене, милост и праведност, а потчињенима покорност и послушност властима и усрдно испуњавање својих обавеза, да се тако поживевши у овом веку у миру и побожности удостојимо учешћа вечних блага у Царству Господа и Спаса нашег Исуса Христа, коме припада част и поклоњење са беспочетним његовим Оцем и Пресветим Духом у векове векова. Амин.
Bio je rodom iz Aronoba iz grada Tesvita. Po predanju, kada se Ilija rodio, njegov otac Sabah je video oko njega anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Mladost je proveo u dubokom razmišljanju i molitvi, često sam u pustinji.

Tadašnji car Ahav, pod uticajem svoje žene Jezavelje, beše napustio veru Mojsijevu i umesto Jehove slavio tuđe bogove. Prorok Ilija suprotstavio se caru prebacivši mu otpadništvo i prorokovao sušu i glad zbog slavljenja tuđih bogova. Činio je čuda kroz koja je Bog pokazivao Izrailjcima svoju pravednost. Zbog nepravdi koju je car činio narodu i gramzivosti Ilija mu je prorekao da će njemu i njegovoj ženi psi lizati krv posle smrti, što se i obistinilo.

„Prorok Ilija išao je po Hananu u pratnji svog učenika Jelisija. Kad stigoše u Jerihon, na oči pedeset drugih proroka, udari plaštom po Jordanu i voda se razdvoji na dve strane. Kad pređoše na drugu obalu, podiže se grdan vihor, ognjena kola sa ognjenim konjima rastaviše ih i u vihoru odnesoše Iliju na nebo“. Sveti Ilija, prema tome, nije umro već je živ otišao na nebo.

Kad se Ilija rodio, otac njegov Savah vide angele Bozje oko deteta kako ga ognjem povijaju i plamen mu daju da jede. Uplasen takvim vidjenjem, Savah ode u Jerusalim i isprica svestenicima o vidjenju. Tada jedan od njih, koji je bio prozorljiv, rece Savahu: "Ne boj se, covece, tog vidjenja o detetu tvom, vec znaj da ce to dete biti obitaliste svetlosti blagodati Bozje; rec njegova bice kao oganj silna i dejstvena; revnost njegova za Gospoda bice velika; zivot njegov bice blagougodan Bogu i on ce suditi Izrailju macem i ognjem". Takvo je bilo pri rodjenju svetog Ilije znamenje i predskazanje, koje je ukazivalo na to kakav ce on biti kada postane zreo covek.

Od samog detinjstva, predavsi se Bogu, on zavole devstvenicku cistotu i prebivase u njoj kao andjeo Bozji besprekoran pred Bogom, cist dusom i telom. Voleci da se bavi bogorazmisljanjem, on se cesto povlacio u pustinju i tamo u tisini dugo besedio s Bogom toplom molitvom, kao serafim goreci plamenom ljubavlju prema Bogu. A i sam bese ljubljen od Boga, jer Bog ljubi one koji Njega ljube. I udostojavase se Ilija milostive besede s Bogom, te zbog ravnoangelnog zivota svog stece veliku slobodu pred Njim. I sve sto iskase od Boga, dobijase kao onaj koji je nasao veliku milost kod Njega.

Pre svega, sveti Ilija je molio Boga da gresnike obrati pokajanju. Ali posto Bog zahteva od gresnih ljudi dobrovoljno obracanje, a kod okorelih srcem Izrailjaca ne bese ni najmanjeg stremljenja ka dobru, to je prorok Ilija u silnoj revnosti za slavu Bozju i za spasenje ljudi molio Boga da privremenom kaznom kazni Izrailjce, da bi se makar na taj nacin opametili. Znajuci da covekoljubivi i dugotrpeljivi Gospod nije brz na kaznu, Ilija se iz svoje velike revnosti usudi moliti Boga dopustenje da on kazni zakonoprestupnike, jer mozda ce se ljudi obratiti pokajanju kada ih kaznjava covek. I ne prestade s takvom molitvom Bogu dok ne dobi ono sto je trazio. Jer svemilostivi Gospod, kao covekoljubivi Otac, ne hte da ozalosti ljubljenog slugu Svog koji Mu sinovski sluzi i nije ni najmanju zapovest Njegovu narusio. Ne moguci vise gledati bezakonja koja se cine u pokvarenom Izrailju, careve koji borave u bogomrskom bezbozju, sudije i staresine koji tvore nepravdu, ljude koji sluze gadostima idolskim i valjaju se u raznovrsnim prljavstinama bez straha i bojazni od Boga i jos prinose svoje sinove i kceri na zrtvu demonima; dok revnosni postovaoci istinitoga Boga trpe razna nasilja i gonjenja, zlostavljanja i predavanja na smrt - sveti Ilija se raspali revnoscu i otide k bezboznom caru Ahavu i izoblici ga za zabludu sto se on, ostavivsi Boga Izrailjeva, klanja djavolima i sa sobom vuce u pogibao sav narod. No videci da car ne slusa njegove prekore, Sveti Prorok recima dodade i delo, predavsi kazni cara bogoprotivnika i njegove podanike. On rece: "Tako da je ziv Gospod Bog Izrailjev, pred kojim stojim, ovih godina nece biti rose ni dazda dokle ja ne recem" (3. Car. 17, 1).

Rekavsi to, Ilija ode od Ahava, i odmah se na prorokovu rec zakljuca nebo i nastade susa: ni jedna kap kise ili rose ne pade na zemlju za tri godine i sest meseci. Susa izazva nerodicu plodova zemaljskih, te nastupi glad. Jer kada sagresi sam car, gnev Bozji dolazi na sve ljude.

Braco i sestre, razumimo poruku koju nam Sveta Crkva upucuje danasnjim praznikom te dobro razmislimo o svojim delima. Svako neka stavi pod lupu Bozjih zapovesti ono sto cini, pa neka vidi sta svojim delima privlaci na sebe: blagoslov Bozji ili kaznu Bozju. Pravda Bozja je nepromenjiva, ruka Bozja blagosilja, ali i kori.

Usporedimo svoj zivot sa zivotom svetog proroka Ilije i zapitajmo se koju od vrlina koje je on imao i mi imamo. Svako nase delo ima svoju tezinu na Bozjim terazijama i privlaci na nas ili blagoslov ili kaznu.

Bog je ugodnika svoga proroka Iliju poslao u pusto mesto, gde ga je preko gavrana hranio, da bi se on utvrdio u nepokolebljivoj revnosti za istinu Bozju. Iz istog razloga ga salje i u Sareptu Sidonsku kod udovice, gde na njegovu molitvu Bog ucini da brasno i ulje ne nestade u udovicinoj kuci.

Kada sveblagi Bog vidi da se Njegovo sazdanje potpuno unistava gladju na zemlji, sazali se i rece sluzi Svome Iliji: "Idi, javi se Ahavu, jer hocu da se smilujem na delo ruku mojih, i recju usta tvojih posaljem dazd sasusenoj zemlji, napojim je i ucinim plodorodnom. A eto, i Ahav vec naginje k pokajanju, trazi tebe i gotov je da te poslusa u svemu sto mu naredis".

Tako Prorok Ilija obracase narod Izrailjski od zabluda i gresnog zivota. Na slican nacin Bog preko promisla Svoga obraca i danas zabludela sazdanja svoja saljuci razne opomene i stradanja, najpre na pojedince, a kada bezakonja postanu sirih razmera, onda i na citave narode.

Pomolimo se svetom proroku Iliji da se molitveno zauzme za nas kod Boga, da nam Bog prosvetli nase duhovne oci da razumemo zapovesti Bozje i ziveci po njima uznosimo svaku slavu, cast i poklonjenje Bogu trojedinom, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, vavek. AMIN.

No comments: